BILI SMO NA TURNEJI IZVAN HRVATSKE

Prošli tjedan smo bili na turneji od petka do nedjelje u Beloj Crkvi. Odličan smještaj (već smo naviknuti), još bolja hrana, super ekipa, mrak provod.

Na turneji su bili Seniorski 1A sastav Zagrebačkih mažoretkinja i Drum line, ukupno 30 osoba. 


 

NASTUPI:

- subota 1.8. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o ??? 
 
- subota 15.8. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadona (Dinamo-Rudeš), o/o ???? 
 
- subota 22.8. u 8:00 ŠRD Mladost (Sportski susreti dragovoljaca i veterana Domovinskog rata), o/o ???
 
- subota 22.8. u ??? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Varaždin), o/o ??? 
 
- četvrtak 27.8. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (odlazak na Europsko prvenstvo mažoretkinja), o/o Tinana 
* Europsko prvenstvo  J1A i S1A 
 
 
 

ZAMAgazin - FUN FACTS O TIMU
 

KOLIKO ČLANOVA DO SADA

Prije Covida-19 Zagrebačke mažoretkinje su imale 610 članova. Sada je broj članova pao na oko 300. Naravno broj je veći na početku godine, manji na kraju.

Na audicijama godišnje upištemo 140 do 220 novih članica, osim u Covidu-19 kada se upisivalo manje novih članova, što se nastavilo i nakon panedemije.

Do sada je sveukupno kroz Zagrebačke mažoretkinje prošlo preko 6.000 članova. 99% članova su žene, 98% starosti 3 do 25 godina.

 



ZAMAgazin - KAKO RADE ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE

TRENERI TIMA

KAKO POSTATI TRENEROM ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA

Da bi netko mogao postati trenericom Zagrebačkih mažoretkinja mora biti među najboljim mažoretkinjama, te treba proći selekciju Trenerskog kolegija. Nakon što Trenerski kolegij odabere kandidatkinje uprava obavi preliminarno ispitivanje i razgovor te probrane djevojke pripremi za asistencije. Asistencije traju godinu dana (koji puta i više) i na istima kandidatkinje uče od trenerica tako što im pomažu u treninzima i što ih treneri kao mentori uvode u "tajne zanata".

Paralelno sa asistencijama probrane kandidatkinje odlaze u Trenersku školu gdje slušaju 10 predmeta (Osnove pedagogije, Osnove anatomije i sportskih povreda, Teoriju i metodologiju treninga, Standardne i latino-američke plesove, Komparativne plesne oblike u kojima slušaju balet, folklor i jazz dance, Povijest mažoret plesa, Sudačko pravo i metodologija u mažoret plesu, Elemente mažoret plesa, Tehniciranje sa štapom, te Neplesne djelatnosti mažoretkinja). Školovanje ukupno traje 100 sati sa skriptama od preko 300 stranica.

Potom kandidatkinje imaju 8 pismenih ispita, 1 usmeni i 2 praktična, te na kraju završni ispit koji polažu na nekom sastavu mažoretkinja gdje vrše pokazni trening i koriste svo stečeno znanje Trenerske škole. Po dobivenoj licenci Saveza još moraju proći i posebno testiranje Zagrebačkih mažoretkinja. Do sada je bilo 5 slučajeva gdje trenerice koje su dobile trenersku licencu Saveza nisu prošle završno testiranje Zagrebačkih mažoretkinja i nisu trenirale grupe.

 

NAPREDOVANJE TRENERA

Neovisno o trenerskoj licenci u Zagrebačkim mažoretkinjama treneri su podijeljeni u tri kategorije. III kategorije su treneri početnici, II kategorije su stariji treneri, a I kategorije su instruktori tima. Napredovanje se vrši prema rezultatima i analizama, te pravilima tima.

 

PLAN I PROGRAM RADA

Treneri imaju detaljan Plan i program rada, te Trenerski kolegij, no o tome u idućim postovima

 

TRENERI VIŠIH SASTAVA

Bolji treneri treniraju više sastave (1B juniorski, 2. i 1B seniorski). Iako je za očekivati da je ove timove lakše trenirati jer su u njima djevojke članice već više godine, zapravo to je daleko teže. Ne radi se ovdje samo o daleko težim programima, koreografijama i standardima tehniciranja, već o osobama koje su pozicionirane u time što je često više prepreka nego motivacija. Ovi treneri prvenstveni cilj imaju spremiti djevojke za dolazak u 1A. timove, ali i za povremene nastupe ovih timova kada su 1. timovi zauzeti.

 

TRENERI VANJSKIH GRUPA

Naši treneri treniraju i neke druge grupe mažoretkinja sa kojima Zagrebačke mažoretkinje imaju ugovore. Do sada smo trenirali preko 50 mažoret sastava iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Austrije. Naši treneri redovno vode i seminare za mažoretkinje u Francuskoj, BiH, Crnoj Gori, Češkoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Slovačkoj.

 

TRENERI 1A SASTAVA

No, daleko najveći i najodgovorniji posao imaju treneri 1A sastava. Oni se potpuno predaju timu, žive sa njim 24 sata, potpuno poznaju svaku svoju članicu, sve njene probleme, dobre i loše strane, imaju sa njima gotovo svakodnevni kontakt. Ove trenerice bave se i glazbom, i daleko većom administracijom, istovremeno su i "mame" svojih mažoretkinja, treninzi su daleko kompliciraniji, ima ih daleko više, odlaze na pripreme, nastupe, turneje... Tijekom zimskih, proljetnih i ljetnih praznika, te pred natjecanja treninge imaju svaki dan. One su angažirane i u pripremama nastupa, turneja, zdravstvenim problemima, nabavi opreme, izradi glazbe, pripremi natjecanja...

 

RAZLIKA IZMEĐU TRENERA I KOREOGRAFA

Koji puta je trener i koreograf ista osoba, no to nije uvijek slučaj. Koreografu je posao postaviti koreografiju i postaviti je u timu, dok ju trener izvježbava, isplesava i čisti.

 

ANGAŽIRANJE TRENERA IZVAN TIMA

Zagrebačke mažoretkinje povremeno angažiraju trenere za specifične plesne oblike kao i za pojedine elemente mažoret-plesa. Osim domaćih stručnjaka angažiramo i strance. Do sada smo imali različite klasove od klasičnog baleta, preko suvremenog plesa, jazz dance i aerobika, do standardnih i latino-američkih plesova. Imali smo i klasove tehniciranja sa štapom, držanja, kondicijskih treninga, zagrijavanja, ali i specifične  sate šminke, zdravstvene zaštite...

 

HONORARNI I STALNO ZAPOSLENI TRENERI

Zagrebačke mažoretkinje uvijek imaju barem jednog trenera koji je stalno zaposlen u timu i koji profesionalno trenira dobar dio sastava, te grupe izvan Zagreba. Ostali treneri kod nas rade honorarno.




ZAMAgazin - LEPI TI JE ZAGREB GRAD 

JELAČIĆEVA PALAČA

Palača Magdelenić-Drašković-Jelačić u Demetrovoj 7-9 na Gornjem Gradu, izgrađena je 1754. za Baltazara Madalenića. U to vrijeme kuća je bila naslonjena na gradski bedem i povezanih sa gradskom kulom, zbog čega je Madalenić plaćao jedan zlatnik odštete. Iz istog razloga kuću nije smio ustupiti nikome tko nije bio po volji gradskom „fisku“.

Dograđena je 1830. za grofa Ivana Draškovića. Kada dobiva šest jonskih stupova i portal od dorskih stupova. Unutar zgrade je i gradska kula koja je jedina sačuvana kula grada. U palači je tijekom boravka u Zagrebu živio ban Jelačić. Za razliku od ostalih gornjegradskih palača ova ima veliko dvorište i park-šumu. Palača objedinjuje nekoliko epoha i više arhitektonskih i urbanističkih cjelina. Do 2005. u palači dječji vrtić, što je bio istinski nonsens, a danas pripada Muzeju grada Zagreba.


    
 

ZAMAgazin - PURGERSKA ŠPREHA

KUHINJSKI APARATI

Aparat = stroj
Šparhet, šparet, šporet = štednjak
Rešo = kuhalo
Rol = pećnica
Mikrovalka = mikrovalna pećnica
Frižider = hladnjak
Škrinja, duboko smrzavanje = zamrzivač
Mikser = miješalica
Zmiksati = izmješati mješalicom
Flaišmašina = stroj za mljevenje mesa
Protvanj = četvrtasta plitica za pečenje u pećnici

Širajzl = žarač (kojim se raspirivala vatra)
Gredenc ili kredenc = kuhinjski ormar koji je bio nježno plavi ili zeleni sa bijelom dijelovima i imao nekoliko ladica, većih ili manjih vratima zatvorenih dijelova, te otvoreni dio u kojem su se držali tanjuri i čaše
Stalaža = polica
 
“Skini to s šparheta“ = makni to sa štednjaka
“Zgrijal sam si to na rešou“ = prigrijao sam to na kuhalu
"Daj pogleč v rol jel se speklo meso" = Pogledaj u pećnicu je li meso pečeno
"Si to metnul v frižider ili v šrinju" = Jesi li to stavio u hladnjak ili zamrzivač
"Daj proroštaj vatru v šparhetu z širajzlom" = Razgori vatru žaračem u peći
„Si to zmiksala“ = jesi to izmješala
"Zvleči klopu z gredenca" = Izvadi hranu iz kuhinjskog ormara
 

  

ZAMAgazin - VRATIMO DUH ZAGREBA

JAVNE GOVORNICE

Javne govornice su doslovce bile na svim gradskim trgovima, ulicama, institucijama, okretištima, placevima, zračnoj luci, kolodvorima, poštama... Na važnijim lokacijama je bilo i više govornica jedne do drugih, negdje njih i 10.

Da bi se mogli koristiti javnom govornicom morali ste imati žeton koji ste ubacivali u telefon. Za duže govore ili dalje pozive morali ste staviti više žetona. Kasnije su uvedene kartice koje ste kupovali na kioscima a koje su imale određeni iznos novaca na sebi, a koji se potom skidao sa kartice. Uvođenjem mobitela bilo je sve manje i manje javnih govornica i danas ih samo 292 i to samo na najvažnijim lokacijama. U Zagrebu je postavljena prva digitalna javna govornica sa wi-fi-em, servisnim informacijama, telefonima za pozive... a postavit će ih se 20 diljem grada.




FOTKE

sa izbora manekenke "Lice godine" na Zagrebačkom velesajmu
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja 
  



























 

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

JUČER BILE KLASIFIKACIJE

Od danas smo na novom blogu - OVDJE

TIM JE NA PRAZNICIMA