JOŠ 10 DANA ODMORA
Tim ima još 10 dana odmora, a od 16.8. 1A stastavi kreću sa treninzima.
NASTUPI:
ZAMAgazin - FUN FACTS O TIMU
VOZNI PARK
- BMW X5
- Renaul Clio
- te bicikl i električni romobil za kraće dostave
Automobili i oprema su nam smješteni u garažama za cijeli vozni park (3 parkirne pozicije i police)
Do sada smo u voznom parku imali automobile (koje smo prodali radi starosti)
- Ranault 18
- Nissan Primera 2,0
- dva Daewoo Matiza
- Toyota Avensis
- dva Toyota Yarisa
- Suzuki Grand Vitara
- Citroen C4
- te jedan moped za kraće dostave
ZAMAgazin - KAKO RADE ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE
ZAŠTO TRENERSKI KOLEGIJ
Glavno tijelo Zagrebačkih mažoretkinja koje se bavi strukovnim pitanjima tima je Trenerski kolegij. On stvara strategiju treninga, plan i program rada tima, raspravlja o strukovnim stvarima tima, ocjenjuje napredak, koreografiju i rezultate, te rješava probleme na treninzima tima zove se Trenerski kolegij. Trenerski kolegij funkcionira u našem timu već skoro 25 godina. Kolegij se sastaje jednom u dva tjedna tijekom sezone i na njemu su svi aktivni treneri Zagrebačkih mažoretkinja, te uprava. Trenutno Trenerski kolegij broji 9 članova, a prijašnjih godina taj je broj znao biti i 14 (ovisno o broju aktivnih trenera).
Na Trenerskom kolegiju sa raspravlja o svim bitnim pitanjima vođenja treninga i timova. Dogovaraju se konkretne akcije, treneri predlažu aktivnosti, načine poboljšanja treninga i moguće izmjene. U rujnu se postavlja novi plan i program rada za iduću sezonu, temeljni dokument za treninge u idućih godinu dana. No, na svakom Kolegiju se raspravlja o možebitnim promjenama i konkretnim aktivnostima, a vrlo bitan segment rasprave je možebitne motivacijske aktivnosti.
Na Trenerskom kolegiju se provodi i konkretan plan pojedinih velikih akcija kroz godinu kao što su koncerti, godišnji koncert, klasifikacije, stipendije, generalna proba, novogodišnje aktivnosti… Posebno se raspravlja o aktivnostima 1A sastava kao što su natjecanja, team-buildinzi, intenzivni treninzi idr.
Trenerski kolegij raspravlja i o provođenju redovnih treninga i aktivnosti, kao i možebitnim tekućim problemima na istima, poput tehničkih problema u dvoranama, problemima sustava, prigovorima članica ili njihovih roditelja isl.
Jedan od bitnih segmenata Trenerskog kolegija je rasprava o pojedinim mažoretkinjama, prvenstveno onim vrlo talentiranim i praćenje njihovog napredovanja, ali i rasprava o djevojkama koje nisu napredovale ili imaju nekih problema. U slučaju ekstremnih primjera Trenerski kolegij odlučuje o konkretnim akcijama i eventualnom sankcioniranju članice. Naime, bitno je da treneri postave svoj stav u svakom takvom slučaju i da se kroz „brain storming“ donese najbolja odluka za tim i za pojedinu mažoretkinju. Konačno, to je i prilika da ostali treneri nauče na konkretnom primjeru i primjene isto na eventualnom istom ili sličnom problemu u svojoj grupi.
Trenerski kolegij prati i rezultate napretka grupa, te statističke rezultate klasifikacija, prebacivanja i drugih evaluacija tima. Svaki trener svakog tima na kraju Trenerskog kolegija daje izvješće sa svoje grupe, te ističe probleme na istima.
Na Kolegijima se raspravlja i o trenerskim asistentima i učenicama za buduće trenerice koje se konstantno prati kroz njihovo asistiranje i školovanje, te se razmjenjuju iskustva sa njihovih aktivnosti na treninzima. Trenerski kolegij na kraju školovanja asistenata procjenjuje jesu li asistenti uspješno završili školovanje, neovisno o uspješnom završetku Trenerske škole, pošto Zagrebačke mažoretkinje imaju vlastito dodatno školovanje i daleko teže kriterije za postanak trenerom. Finalna evaluacija asistenata je odluka mogu li asistenti dobiti trenersku licencu, te koje će grupe voditi.
Trenerski kolegij je i mjesto na kojem treneri dobivaju informacije o promjenama zakona (nažalost, ovo je doslovce redovna djelatnost), administrativnim obvezama, tehničkim detaljima, financijskim obvezama, a na istom se predaju dnevni i mjesečni izvještaji, uplatnice i ostali financijski i interni dokumenti tima.
Trenerski kolegij raspravlja i o pitanjima koja nisu direktno vezana uz treninge, ali imaju poveznice sa treninzima, te treninzi ili članstvo utječu na njih. Tako se npr. na temelju feedbacka trenera postavljaju konkretne akcije vezane uz audicije.
Konačno Trenerski kolegij je i mjesto druženja trenera, te međusobnog povezivanja trenera, pa se nerijetko Kolegij obavlja u sjenicu uz kavu, cugu i klopu, ili završava u zajedničkom odlasku na kavu i neformalnim druženjem.
Trenerski kolegij ne treba miješati sa Stručnim stožerom, koji je skup stručnjaka koji se bavi 1A sastavima…
ZAMAgazin - LEPI TI JE ZAGREB GRAD
ZAGREBAČKA KAZALIŠTA
Zagreb ima 27 kazališta:
- Hrvatsko narodno kazalište (opera, balet i drama)
- Gradsko dramsko kazalište Gavella
- Gradsko kazalište Komedija
- Histrionski dom
- Satiričko kazalište Kerempuh
- Scena Vidra
- Gradsko kazalište Trešnja
- Gradsko kazalište Žar ptica
- Teatar &TD
- Teatar Exit
- ZKM Zagrebačko kazalište mladih
- Aplauz teatar
- Divan teatar
- Kazalište Ivan Goran Kovačić
- Kazalište Merlin
- Kazalište Smješko
- KNAP
- Luda Kuća
- Off theatar Bagatella
- Scena Ribnjak
- Teatar Rugatino
- TNT Teatar na Trešnjevci
- Zagrebački plesni centar
- Zagrebačko kazalište lutaka
- Kazalište Mala scena
- Dječja scena Ribica
- Dječje kazalište Dubrava
ZAMAgazin - PURGERSKA ŠPREHA
FLAŠE
Fraklec, fraklić = mala flašica za oštro piće
Demižonka = opletena boca za čuvanje rakije
Štefan = baca širokog grla za vino
Štoprl, štoprlin = čep
Štamprl, štampl = mala čašica od 0,5 dl za rakiju
Tokanče = izdužena mala bočica od oko 0,5 dl za ispijanje rakije
Kupica = velika ovalna čaša od 2 dl za gemišt
Štingl = visoka vinska čaša na stalku
Traktur = lijevak
Džezva = lončić za kuhanje kave
„Zvelči štoprl s te demižonke“ = Izvuci čep ili opletene boce
„Svako jutro si gotnem štamprl rakije“ = Svako jutro popijem čašicu rakije
„Si spijemo kupicu“ = Hoćemo li popiti jedan gemišt
„Daj mi kupicu gembača“ = Molim jednu čašu gemišta
ZAMAgazin - VRATIMO DUH ZAGREBA
KUMICE NOSE SIR DOMA
Sve tamo do sredine devedesetih kumice iz okolnih sela su donosile u kuće jednom ili dva puta tjedno friški domaći kravlji sir. Uz sir mogli ste naručiti i vrhnje, domaća jajca, a kod nekih i sezonsko povrće. Pojedina kumica je držala cijelu ulicu ili čak kvart, te je opsluživala susjedstvo. Kako nije bilo interneta, a i telefoni su bili rijetkost, posebno na selu, naručili ste za idući tjedan kada bi vam kumica donijela narudžbu za taj tjedan. Kumice su do kvarta dolazile vlakom, nakon čega su hodale od kuće do kuće, sir i ostalo nosile na glavi i po rukama u cekerima i košarama, te su se istinski i nanosile i nahodale. Tjelovježba sam tak, a same kumice su bile pravi mali bodibilderi.
I onda je sve izumrlo, kupovalo se sir u Konzumu ili na placu, sve do Covida-19 i potresa u Zagrebu, kada su kumice počele ponovo voziti sir, povrće, jaja… No, današnje kumice su bitno moderniziranije. Naša kumica, koja nam nosi friški sir, vrhnje i kuhani sir sa ljutom paprikom iz Križevca ima pickup, navigaciju, naručujemo internetom, čujemo se mobitelom, a narudžbe i isporuke prati tabletom iz auta.
FOTKE
Primjedbe
Objavi komentar