JOŠ DVIJE AUDICIJE U IDUĆI ČETVRTAK I SUBOTU
NASTUPI:
200.000 riječi se pritom napiše
5.604 blokova uplatnica i isplatnica je potrošeno u 33 godine
24.482 izvještaja je napisano pritom radi interna kontrole
ZAMAgazin - KAKO RADE ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE
PREDVODNICA GLAVNA U TIMU
Predvodnice su vrh Zagrebačkih mažoretkinja, ne samo prema rejtingu nego i funkcionalno, pa i organizacijski. Stoga sve ostale mažoretkinje moraju pokazati maksimalno poštovanje prema predvodnici!
1. predvodnica je hijerarhijski najviša osoba u timu, rejtinga je 1. i istinski je vođa tima. Osnovna funkciju u plesu joj je da predvodi sastav, solira ispred formacije i zadaje pojedine elemente u paradnom defileu, tj. funkcija joj je slična dirigentu orkestra. Predvodnica je ta koja dogovara koje će se koreografije plesati, ona u defileu odlučuje oblik formacije, plesne figure i način izvedbe, te zaustavlja i pokreće formaciju. Predvodnica na natjecanju pleše na istaknutom mjestu, najčešće ispred formacije i čest kada u solo dijelovima, te njezin ples plijeni daleko veću pažnju sudaca.
Osim toga predvodnica istinski vodi tim. Predvodnica sa trenericom i upravom sudjeluje u apsolutno svim odlukama tima, nju se konzultira baš u svakom slučaju. Ona je ta koja je u redovnom funkcioniranju tima spona između djevojaka i uprave, a što je mnogo puta vrlo nezahvalna funkcija. No, još bitnije je da predvodnica u kriznim situacijama u timu treba biti istinski lider i rješava probleme unutar formacije. Nemalo puta su upravo predvodnice izvukle tima na pravi put.
Predvodnica je jedna od najrespektabilnijih i najutjecajnijih članica Savjeta Zagrebačkih mažoretkinja. Predvodnica je i jedna od četiri člana komisije na klasifikacijama i prebacivanjima (uz nju to je i 2. predvodnica, trenerica i Šef), članica je komisije na audicijama. Predvodnica vodi inicijaciju i cafnšrajt (čitajte u idućem postu). No, predvodnica je i incijator motivacijskih akcija, team-buildinga, odlazaka na kavu, ili bilo kakvih drugih akcija tima.
Predvodnica predstavlja tim. Kada god se ide na neki važniji sastanak, prijem, intervju ili bilo kakvu promotivnu aktivnost predvodnica je dio delegacije, i to reprezentant tima. Ona aktivno sudjeluje u razgovorima i službenim sastancima, pa čak i pregovorima, ali sudjeluje i u neformalnijim poslovnim ručkovima, domjencima i druženjima. Stoga, iskreno, predvodnica zna sve o timu, poslovanju, čak i najdubljim tajnama tima. Od predvodnice se ne sakriva apsolutno ništa.
Na incijaciji 1. predvodnica dobiva prsten od bijelog zlata sa 4 safira koji se posebno proizvodi samo za predvodnice kao ručni rad u poznatoj zagrebačkoj zlatanici "Dijamant". Prsten je vrlo vrijedan. Ovaj prsten ima ugraviran datum postanka predvodnice i ostaje u trajnom vlasništvu predvodnice, znači i kada ode iz tima, a ona ima obvezu nositi ga na svakom službenom događaju ili nastupu, pa čak i nakon što ode iz tima. Prva predvodnica ima uniformu drugačiju od ostatka formacije time što ima svjetloplavu suknju i obrnuto složene boje na kapi. 1. predvodnica na uniformi ima 4 zvijezdice, a zamjenica 3 zvijezdice.
Način funkcioniranja predvodnica kao pravih liderica tima počela je Maja Ćaćić (1996-1998.) koja je postavila principe funkcioniranja predvodnica kakvi su danas.
Najdugovječnija predvodnica u povijesti Zagrebačkih mažoretkinja je bila Ivana Branilović (7 godina ukupno, a 5 kao prva predvodnica).
Do sada je iz tima izbačena jedna zamjenica predvodnice i juniorska predvodnica.
Spisak 1. predvodnica Zagrebačkih mažoretkinja
1994-1995. Marta Šimrak
1995-1996. Tajana Körbler
1996-1998. Maja Ćaćić
1998-2003. Ivana Branilović
2003-2005. Kristina Trbušić
2005-2006. Valentina Kontek
2006-2008. Matea Pavić
2008-2012. Doroteja Kukolja
2012-2015. Petra Lukša
2015-2019. Viktorija Čeh
2019-2021. Iva Jerković
2021-2024. Martina Šćuric
ZAMAgazin - LEPI TI JE ZAGREB GRAD
GRADSKA UPRAVA
Zgrada Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića 1, izgrađena je 1958. godine prema projektu Kazimira Ostrogovića. Zgrada je ključno ostvarenje hrvatske poslijeratne arhitekture i simbol je razvoja grada nakon II. svjetskog rata. Zgrada ima 6 krila, prizemlje i 4 kata, a osim stotina ureda ima nekoliko vijećnica i dvorana, te veliku kantinu i predvorje.
Sadašnja zgrada je tek 1. faza zamišljenog projekta koji bi trebao dobiti još i kongresnu dvoranu, te neboder od 17 katova za sve urede gradske uprave. U ovaj neboder bi se preselili svi uredi koji su sada razbacani na nekoliko desetaka lokacija diljem grada.
ZAMAgazin - PURGERSKA ŠPREHA
Frknuti = prevesti, prebaciti
Brenzati, bremzati = kočiti
Prešaltat = prebacit brzinu
Rikverc = unazad
Ler = neutralni položaj mjenjača
Anjšlag = ostaviti razmak za zavoj
Preticat = proći ispred
Poblicaj = dati signal dugim svjetlima
Gumidefekt = probušena guma
"Daj me frkni na Kvatrić?" = Možeš li me prevesti na Kvaternikov trg
„Metni ga v rikverc“ = Ubaci mjenjač u nazad
„V leru sam“ = Automobil je u neutralnom položaju
„Zel si angšlag kak da pelaš kamion“ = uzeo si kut ulaza u zavoj kao da voziš kamion
ZAMAgazin - VRATIMO DUH ZAGREBA
CUGA NEKAD
Prije su se pila pića koja se danas više ne piju, a bila su vrlo popularna. Klinci su pili himpersaft ili malinovac, sok od malina. Svi su pili malinovac, puno rjeđe sok od jabuka (aplsaft), a ostali sokovi nisu postojali. Klinci su između dva svjetska rata pili i šabeso, potpuno umjetno piće od mliječne kiseline, šećera, boja i soda-vode. Nakon fermentacije šabeso je imao i vrlo mali postotak alkohola.
U kolovozu i rujnu pila se jabučnica, napitak relativno niske količine alkohola koji se dobio prešanjem zrelih jabuka. Jabučnica je bila supstitut za vino, jel bi u to vrijeme u kućanstvima nestalo vina, pa su ljudi morali koristiti ta slabija alkoholna pića da se snađu do novog vina. Kako je jabučnica imala relativno mali postotak alkohola (nešto manje od piva) davali su i klincima da ju piju, a ako ste popili litru ili više jabučnice, a imali 10 godina, fino ste se nacvrcali (napili). Danas se jabučnica počela industrijski proizvoditi, a zove se cider (Somersby idr.), no cider je gaziran što jabučnica nije bila.
Gvirc ili medovina je vino od meda, jedno je od najstarijih napitaka koje čovjek konzumira. Gvirc se dobije fermentacijom otopine prirodnog meda. Gvirc može imati 13-14% alkohola, ali može biti i bezalkoholan. Gvirc je sastavni dio proštenja, pa se kaže „Nisi bil na proščenju, ak nisi gvirc probal“.
Musolini je pio sve do sedamdesetih, a bio je mješavina himpersafta, tj. sirupa od maline (malinovca), bijelog vina i soda vode.
U osamdesetima smo pili traubisodu, gazirani sok od grožđa koji je imao reklamu „Nije vino, nije voda, to je traubisoda“. U to vrijeme najpopularniji napitci su bili Cockta, Nara, Pipi i Inka.
Osamdesetih smo bili i gusti sa šlagom. U gusti sok (najčešće od marelice) stavljala se porcija šlaga. Bila je to energetska bomba, ali opako fino.
Od alkohola u to vrijeme stalno smo pili Vekiju (Vekia Romana), žestica koja je danas potpuno nepoznata, a radila se na jugu Italije. Vekija je bila konjak sa 38% alkohola. Pio se još i Stock, Zrinski, Cezar, badelovi mirogojčeki, a pravi frajeri su pili betoniranu pivu (piva sa rakijom).
FOTKE
Primjedbe
Objavi komentar